Immigration History from Cook Islands (Maori) to Victoria
I roto i te ta-re anga tangata o te mataiti 1976, kua kitea ia mai e, e 9 au tangata e noo ki Vikitoria (Victoria) nei, tei anau ia ki te Kuki Airani.
Kua ngoie ua oki i te au tangata Kuki Airani i te aere ki Nuti Reni ma te tamanamanata kore ia, i te mea e, i te mataiti 1901, tei raro te Kuki Airani i te tamaru akatere a Nuti Reni, e i muri mai, kua neke te Kuki Airani ki te turanga e nana uaorai aia e akatere, ma te noo akapiri katoa rai ra kia Nuti Reni. I reira kua rauka katoa ia ratou te tere tu mai ki Autereria (Australia) nei, i raro ake i te akatika anga a nga basileia Nuti Reni e Autereria tei karangaia e ko te ‘Trans-Tasman agreement’. Kia kitea te tere maata o te tangata Nuti Reni ki Autereria nei i te au mataiti varu ngauru tu-ma (1980’s), koia katoa ia te ta-re tangata Kuki Airani. Kua akakite ia e te ta-re tangata o te mataiti 1986 e, mei te 287 au tangata tei anau ia ki te Kuki Airani e noo nei ki Vikitoria (Victoria).
Mei te ta’i ngauru mataiti i muri mai, kua taeria ki te numero 787 au tangata tei anau ia ki te Kuki Airani e noo ki Vikitoria, tei akakite ia e te ta-re anga tangata (census) o te mataiti 1996. Kua tupu teia no te kino o te turanga moni (economic recession) i Nuti Reni, tei akatupu i te manako ki roto i te tangata kia kimi mai i te ngai angaanga moni mai ki Autereria nei. Kia tae ki te mataiti 2001, kua taeria taua numero o te iti tangata ki te 1346.
I te mataiti 2011, e 1,701 au tangata tei anauia ki te Kuki Airani i roto i te ta-re anga tangata. Ko te maata anga, tei akakite ia e mei te 58 pa-tene (%) e tuatua ana i te reo Kuki Airani Maori i te kainga, e 32 pa-tene tuatua i te reo Engareti (English) e mei te 6 pa-tene e tuatua ana i te reo Maori Nuti Reni. Vaitata i te 90 pa-tene o te iti tangata e irinaki anga Kerisitiano (Christian) to ratou tei akatumu ia ki roto i teia au evangelia - Presbyterian e te Reformed, Uniting e te Katorika (Catholic).
E uki mapu te maataanga o teia au iti-tangata. Ko tetai rima-ngauru-ma-rua patene (52%) tei raro ake to ratou mataiti i te a-ngauru. No runga i te au tangata e angaanga moni nei, ko tetai toru-ngauru patene (30%) e au aronga angaanga raverave tei reira. Ko tetai rua-ngauru patene (20%) e angaanga nei i te maani apinga, me kare e aronga angaanga o te au tu pereo. Ko tetai tai-ngauru-ma-tai patene (11%) e au manitia, e tetai uatu aronga mou taoanga o te kimi puapinga. Ko tetai rua-ngauru-ma-rima patene (25%) e noo ana ratou ki roto i te tapere kavamani o Casey, ma tetai rua-ngauru-ma-rua patene (22%) i roto i te oire maata o Dandenong. Te vai nei katoa tetai tare tangata e noo nei ki roto i te tapere kavamani o Kingston.
Te turuturu ia nei te iti tangata e te porokaramu reo Kuki Airani Maori ki runga i te Ratio SBS e pera te taokotai’anga Cook Islands Welfare Association.