Immigration History from Croatia (Croatian) to Victoria
Prva skupina hrvatskih doseljenika stigla je u Viktoriju kada je otkriveno zlato 1851. godine. Nakon što su se okušali radeći na nalazištima zlata, s manje ili više uspjeha, neki od njih su postali pomorci, fizički radnici, vinogradari i ugostitelji. Više od jedne trećine ih se nastanilo u Melbourneu, a do 1890. u Viktoriji je živjelo više od 450 Hrvata.
Tijekom 1920tih Hrvati su se naselili u Milduri, gdje su radili u voćarskoj industriji. Mildura je uskoro postala poznata kao “malo Međimurje”, prema poljoprivrednoj regiji Hrvatske iz koje su mnogi od radnika bili rodom. Hrvata je bilo i među velikim brojem raseljenih osoba pristiglih nakon II. svjetskog rata. Stariji doseljenici pružili su novodošlima veliku društvenu i organizacijsku potporu.
Znatan broj hrvatskih doseljenika stigao je u Viktoriju 1960tih i1970tih godina uslijed visoke nezaposlenosti, sve težih ekonomski uvjeta, te protuhrvatskog raspoloženja u Jugoslaviji. Doseljenici koji su se ovdje naselili tijekom slijedećeg desetljeća uglavnom su stizali putem programa obiteljskog ujedinjenja.
Jedan broj hrvatskih izbjeglica stigao je u Viktoriju za vrijeme 1990tih bježeći pred etničkim sukobima u Jugoslaviji. Nedugo zatim, Hrvatska zajednica Viktorije pridružila se proslavama povodom priznavanja nezavisnosti Hrvatske 1992., te njenog učlanjenja u Ujedinjene narode iste godine.
U popisu stanovništva 2011. godine u Viktoriji je registrirano 17.247 osoba rođenih u Hrvatskoj. Većina članova ove zajednice su katolici, pretežno žive u Melbourneu i Geelongu, i veliki ih dio kod kuće govori hrvatski. Mnogi su zaposleni kao obrtnici, te u srodnim zanimanjima u proizvodnji i građevinarstvu. Danas, u održavanju kulturnog nasljeđa hrvatske zajednice u Viktoriji, sudjeluje čitav niz organizacija, što uključuje i Australsko-hrvatsku udrugu u Footscrayu.